Njemačka: Galopirajuća inflacija poražavajuća je za najveće europsko gospodarstvo

Inflacija koja je zahvatila kako svijet tako i Njemačku zbog napada Rusije na Ukrajinu sve više zabrinjava Nijemce. Do kasne 1923. godine hiperinflacija je njemačku valutu učinila toliko bezvrijednom da je jedna žena upotrijebila nekoliko milijardi njemačkih maraka za izradu haljine za karneval od novčanica. Haljina je dio izložbe u Frankfurtskom povijesnom muzeju koja izaziva nelagodu među Nijemcima.

“Nismo mogli zamisliti da će biti toliko relevantno,” rekla je Nathalie Angersbach, kustosica izložbe ‘Inflacija 1923. Rat, novac, trauma‘. “Ne želimo inflaciju, ali pozornost koju sada imamo čini nas sretnima”, dodala je. Kao pravi pogodak i za mlade i za starije, izložba je dobila pohvale Philipa Lanea, glavnog ekonomista u Europskoj središnjoj banci (ECB), koja ima sjedište u Frankfurtu i koja se bori da smanji rast cijena u 20-članoj eurozoni natrag na 2 posto.

Za Njemačku, unatoč nedavnom udaru inflacije, koja doduše nije bila ni blizu 29.000 posto ili više i koja je brzo uništila ušteđevinu kućanstava prije jednog stoljeća, izazove koje je izvela na vidjelo ne treba podcijeniti, piše Jutarnji.

Inflacija koja galopira zahvaljujući enormnim  troškovima energije  razotkrila je ekonomske slabosti, ali i ponovnu revitalizaciju krajnje desnih političkih snaga.

Ekonomska kriza u Njemačkoj ovog bi se mjeseca mogla smanjiti na 6,4 posto, prema Bloombergovoj anketi analitičara, jer je u prošloj godini dosegla svoj vrhunac od 11,6 posto.

No, povećanje kamata kao i svih proizvoda koje je ECB pokrenula kao odgovor, poražavajući su za najveće europsko gospodarstvo.

Sukladno novonastaloj situaciji posljednjih nekoliko mjeseci podrška njemačkom AfD-u porasla je na rekordno visoke razine, pozicioniravši ovu krajnje desnu stranku ispred Socijaldemokrata lijevog centra (SPD) kancelara Olafa Scholza. Simpatizeri AfD-a posebno su nezadovoljni vlastitim životom i ekonomijom od prosječnih glasača, smatra Marcel Fratzscher, koji vodi istraživački institut DIW. Razvidno je da njemačka proizvodnja stagnira, što dovodi do preobrazbe političke situacije.

Posebice inflacija u Njemačkoj je pogodila stanovništvo sa slabijom kupovnom moći jer su cijene rasle dvostruko brže od ukupnih cijena.

U Frankfurtu, u sjeni nebodera u kojima se nalaze neke od najvećih europskih banaka, banka hrane Frankfurter Tafel svjedočila je katastrofi iz prve ruke. Zahtjevi za pomoć toliko su porasli da je dobrotvorna organizacija bila prisiljena zaustaviti daljnji priljev korisnika. Iako ima dovoljno prostora za pohranu, donacije nisu zadovoljile potražnju. “Jednom je ostao samo jedan luk i tri mrkve, a još su četiri obitelji čekale, koje su se onda počele svađati oko svega”, rekla je glasnogovornica Nilab Alokuzay-Kiesinger, gledajući prazne police skladišta.

Procjene su da iako inflacija uspori cijene se neće mijenjati. “Postoji shvaćanje da se ukupna inflacija smanjuje”, rekao je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel prošli tjedan za Bloomberg TV.

“Često je tako, da je potrebno više vremena da se temeljna inflacija spusti. To bi mogao biti mogući scenarij. No, treba pričekati rujanske brojke”, tvrdi Nagel.

Istodobno, vlada smanjuje mjere potpore koje su pomogle građanima da imaju niske račune za grijanje nakon što je rat u Ukrajini doveo do golemog skoka cijena energije.

Unatoč situaciji kancelar Scholz gaji optimizam i smatra da se inflacija može pobijediti, ocijenivši Njemačku “savršeno sposobnom svladati probleme našeg vremena”. No, optimizam i pozitivna vibracija iznenada se promjene kod kancelara kada je u pitanju uspon AfD-a.

“Nećemo moći izbjeći da zauzmemo stav i kažemo da branimo demokraciju i slobodu koju smo postigli”, izjavio je Scholz.

Posjetiteljima se u frankfurtskom muzeju predaje o opasnostima tiskanja novca, a među njima je i Klaus Moor, umirovljenik koji kod kuće čuva kutiju s milijunima obezvrijeđenih maraka svog djeda. “Nadam se da neće biti tako loše kao tada”, rekao je on. “Imam dobru mirovinu, ali mogu zamisliti da mnoge obitelji, posebno one s djecom, teško podnose današnja poskupljenja”, zaključuje Moor.

 

Izvor Jutarnji.hr Foto HVPress