Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je u radnom posjetu Bosni i Hercegovini. Posjet je započeo u Sarajevu, gdje se sastao s predsjedateljicom Vijeća Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto.

U zajedničkim izjavama za medije, premijer Plenković je zahvalio Borjani Krišto na gostoprimstvu, kazavši da će popodne zajedno posjetiti Fojnicu, gdje će sudjelovati na svečanosti polaganja kamena temeljca nove Osnovne škole, a potom i u Kiseljaku na otvorenju Pastoralno-socijalnog centra Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije. Riječ je, kako je rekao, o projektima koje financijski pomaže hrvatska Vlada putem Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. „To je dio primjera važnih za našu suradnju i za potporu Hrvatske Bosni i Hercegovini“, dodao je Plenković.
 
Premijer je čestitao Vijeću ministara BiH i aktualnoj koaliciji na izrazito vidljivom iskoraku u funkcionalnosti zemlje u proteklih skoro godinu dana. Izrazio je zadovoljstvo da Bosna i Hercegovina pokazuje svoju institucionalnu stabilnost i time, kako je rekao, jača svoj kredibilitet na europskom putu.
 
Napredak ekonomskih odnosa
 
Istaknuo je napredak ekonomskih odnosa između dviju zemalja. Mi smo u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli dvije milijarde eura gospodarske razmjene, naveo je Plenković, dodavši da je prošle godine ona iznosila skoro četiri milijarde.
 
„To pokazuje međusobnu upućenost i snažne gospodarske veze dviju zemlja i brojnih gospodarskih subjekata, koji plasiraju svoje proizvode i usluge na tržište Hrvatske, odnosno Bosne i Hercegovine“, kazao je.

Potreba žurnog usvajanja dodatnih zakona radi što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora
 
Kao najvažniju poruku njegova današnjeg posjeta Sarajevu, premijer Plenković je izdvojio potporu europskom putu Bosne i Hercegovine. Rekao je da se proširenje Europske unije trenutno nalazi u jednoj ključnoj i jedinstvenoj fazi. Dodao je da su ruska agresija na Ukrajinu i posljedice takve Putinove politike ubrzale proces proširenja. One su, pojasnio je, repozicionirale Ukrajinu, Moldovu i donekle Gruziju iz zemlja Istočnog partnerstva, koje nisu imale jednaku europsku perspektivu, u istu situaciju u kojoj su zemlje jugoistoka Europe, koje već dugi niz godina imaju perspektivu članstva u Europskoj uniji.
 
U tom kontekstu, pozvao je da napori Bosne i Hercegovine nakon prošlogodišnjeg stjecanja kandidata za članstvo i postavljenih osam kriterija plus jedan, a to je ustavno-izborna reforma, kao i onih ranijih 14 prioriteta za članstvo, budu svojevrsni vodič i smjernice za reformski put.  
 
I zato, naglasio je, želim ohrabriti Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu da učine napore, upravo u ovom vremenu, i donesu zakone koji su poznati kao ciljevi već skoro godinu dana. „Ukoliko se to dogodi, svima nama koji smo zagovornici, prijatelji i odvjetnici Bosne i Hercegovine, bit će puno lakše zagovarati donošenje pozitivnih odluka na Europskom vijeću o Bosni i Hercegovini.  
 
Dobrim je ocijenio i to što će Bosnu i Hercegovinu uskoro posjetiti i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, i to prije nego Komisija objavi izvješća o napretku za svaku pojedinu zemlju, što smatra pokazateljem jasne političke volje, ali i prilikom za konkretne operativne i zakonske aktivnosti i mjere koje će BiH poduzimati.

Unaprijediti suradnju između Hrvatske i BiH u suzbijanju nezakonitih migracija

Premijer smatra da je važno unaprijediti suradnju između Hrvatske i Bosne i Hercegovine u suzbijanju nezakonitih migracija jer se obje zemlje nalaze na tzv. istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti.

Rekao je da je pitanje nezakonitih migracija potrebno rješavati na izvorištu, u zemljama koje su nestabilne, opterećene ratovima i sukobima, siromaštvom, nefunkcionalnim i slabo funkcionalnim društvima i državama, pa i klimatskim promjenama. Dodao je da svi ti problemi utječu na dinamiku nezakonitih migracija, a ona se odvija putem sad već izrazito dobro organiziranih skupina krijumčara.

U tom kontaktu, naglasio je, Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom želi još snažniju suradnju policija, što znači značajniju kontrolu granice, te sklapanje sporazuma s Frontexom. Smatra da bi on mogao pomoći Bosni i Hercegovini u situaciji u kojoj se ona danas nalazi. Apelirao je i na usklađivanje politike viznog režima prema trećim zemljama s onom EU, što je i jedan od uvjeta za priključivanje Europskoj uniji. Plenković to vidi kao najbolji način za sprječavanje dolazaka nezakonitih migranata.

Odlaganje otpada na Trgovinskoj gori odgođeno do 2028.

Premijer se osvrnuo i na zbrinjavanje nuklearnog otpada u vojarni Čerkezovac na Trgovinskoj gori. Kazao je da je održan sastanak Međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije na kojem je dogovoreno da postojeći sustav, a to je zbrinjavanje otpada u okviru nuklearke Krško, ostane na snazi do 2028., čime, rekao je, na neki način relaksiramo ovu temu u hrvatskoj i bosansko-hercegovačkoj javnosti.

Dodao je da će se nastaviti razgovori sa Slovenijom, kao i s Bosnom i Hercegovinom sukladno dobrosusjedskim odnosima i pravilima koji se tiču ove važne teme.

Podržavamo napore EU da se uputi humanitarna pomoć u Gazu

Na sastanku je bilo riječi i o sigurnosnim pitanjima – ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali i Hamasovom terorističkom napadu na Izrael. Premijer je kazao da je Hrvatska osudila taj napad, te smatra da Izrael ima pravo na svoju sigurnost i samoobranu, ali i da u tom procesu itekako treba poštovati Međunarodno humanitarno pravo.

„Podržavamo sve napore na razini Europske unije da se uputi humanitarna pomoć u Gazu palestinskom narodu“, poručio je Plenković. 

Energetska neovisnost BiH

Kazao je i da je Hrvatska spremna pomoći BiH oko plinovoda Južna interkonekcija, naglasivši da je to dugoročno važno za energetsku neovisnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.

Prijateljski odnosi Hrvatske i BiH

Predsjedateljica Vijeća ministara Bojana Krišto istaknula je kako su odnosi Hrvatske i Bosne i Hercegovine prijateljski te izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću i hrvatskoj Vladi na svemu što čine u znak potpore BiH na euroatlantskom putu.

“Njihova pomoć i potpora su nemjerljivi”, naglasila je Krišto, kazavši kako je to značajno ne samo za Hrvate u BiH, nego i za sve njene građane. Dodala je da vjeruje u skoro otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine i Europske unije jer smatra da su sadašnje vlasti napravile veliki iskorak u provedbi reformi i gospodarskom jačanju zemlje.

Istaknula je kako važnom zadaćom i dalje vidi promjenu izbornog zakona BiH kako bi se trajno stabiliziralo stanje u zemlji.

Važnost političkog dogovora o Izbornom zakonu

Tijekom boravka u Sarajevu, predsjednik Vlade Plenković susreo se i s predstavnicima Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Razgovarali su o potrebi žurnog usvajanja dodatnih zakona radi što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom. „Naglasio sam i važnost političkog dogovora o Izbornom zakonu“, objavio je Plenković na platformi X.

Piše L.A foto HVPress