Otvara li kriza u Pojasu Gaze revitalizaciju kanala Ben Gurion koji je alternativa Sueskom kanalu?

Kako su se zaoštrili odnosi u Pojasu Gaze projekt kanala Ben Gurion je ponovno u fokusu javnosti. Ovaj projekt predviđa izgradnju kanala koji bi povezivao Arapski zaljev u Crvenom moru sa Sredozemnim morem. Kanal bi prolazio kroz Izrael i mogao bi završiti unutar ili u blizini Pojasa Gaze.

Sueski kanal nije imao sjajnu prošlost. Naime, prolazi kroz Egipat koji je u svojoj povijesti imao mnogo kriznih situacija, poput izraelske blokade kroz Sueski kanal i moreuz Tiran, zatvaranja Sueskog kanala od 1956. do1957., te od 1967. do 1975., kao i opstruiranje kanala 2021. Kanal koji bi svojom izgradnjom mogao biti rival Sueskom kanalu, Ben Gurion bio bi otprilike 100 km duži od postojećeg 193,3 km Sueskog kanala.

Ideja o ovom kanalu nije nova. Još 1963. godine, H. D. Maccabee iz Lawrence Livermore National Laboratory, pod ugovorom s američkim Ministarstvom energetike, napisao je memorandum koji je istraživao mogućnost korištenja 520 zakopanih nuklearnih eksplozija za pomoć u iskopavanju kanala kroz brda u Negevskoj pustinji. Ovaj dokument je bio klasificiran do 1993. godine.

Međutim, ovaj projekt još uvijek ostaje na razini prijedloga i trenutačno nije izvjesno hoće li se ikada realizirati.

Sueski kanal je izuzetno važan iz nekoliko razloga, jedino je mjesto koje direktno povezuje vode Europe s Arapskim morem, Indijskim oceanom i zemljama Azije i Pacifika. Kanal omogućava brodovima da izbjegnu dug put oko Afrike, čime se znatno skraćuje vrijeme putovanja. Na primjer, brod koji putuje iz Italije do Indije prelazi oko 4.400 nautičkih milja ako prođe kroz Sueski kanal – putovanje koje bi trajalo oko devet dana pri brzini od 20 čvorova. Bez Sueskog kanala, isto putovanje bi trajalo tri tjedna. Također, oko deset posto svjetske trgovine prolazi kroz Sueski kanal. To uključuje energiju, sirovine, potrošačku robu i komponente iz Azije i Bliskog Istoka za Europu. Kanal je ključno regionalno čvorište za transport nafte i drugih ugljikovodika. Omogućava prijenos procijenjenih 7-10% svjetske nafte i 8% ukapljenog prirodnog plina.

U konačnici, Sueski kanal ima ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji i trgovini.

Nasuprot tome pojas Gaze bi mogao imati značajnu ulogu u projektu kanala Ben Gurion iz nekoliko razloga. Pojas Gaze graniči s Izraelom i Egiptom, a ima izlaz i na Sredozemno more, što bi moglo pružiti stratešku lokaciju za izlaz kanala na Sredozemlje. Izgradnja kanala kroz ili blizu Pojasa Gaze mogla bi potencijalno donijeti ekonomske koristi tom području, uključujući nova radna mjesta i infrastrukturu.

Uključivanje Pojasa Gaze u projekt kanala moglo bi imati političke implikacije, potencijalno utječući na odnose između Izraela, Palestine i drugih regionalnih aktera.

Međutim, treba napomenuti da bi svaka potencijalna izgradnja kanala kroz ili blizu Pojasa Gaze morala uzeti u obzir brojne faktore, uključujući političke, sigurnosne i ekološke izazove. Također, trenutni sukob između Izraela i Hamasa mogao bi otežati i  utjecati na bilo kakve planove za izgradnju kanala.

Izrael ima nekoliko motiva za stvaranje Ben Gurion kanala jer je u više navrata bio uskraćen za korištenje Sueskog kanala od strane Egipta. Stvaranje vlastitog kanala omogućilo bi Izraelu veću kontrolu nad svojim pomorskim rutama. Kanal bi mogao pridonijeti gospodarskom razvoju Izraela i okolnih područja, a bio bi strateški vrijedna alternativa sadašnjem Sueskom kanalu.

Izraelska državna kompanija Europe Asia Pipeline Company (EAPC) i emiratska kompanija MED-RED Land Bridge potpisali su sporazum o korištenju naftovoda Eilat-Ashkelon za transport nafte iz Crvenog mora na Mediteran. Kanal bi također mogao olakšati i ovaj transport.

Naime, osim Izraela, i zapadne sile, poput SAD-a i Europske unije, imaju motive za stvaranje alternativa Sueskom kanalu. Sueski kanal je uzak i plitak, što ga čini ranjivim na blokade i zagušenja. Stvaranje alternativnih ruta moglo bi pružiti veću sigurnost pomorskom prometu. Kontrola ključnih pomorskih ruta može pružiti značajnu geopolitičku prednost i pomoći zapadnim silama da smanje ovisnost o kanalu koji kontrolira Egipat.

Alternativne rute mogu pružiti nove ekonomske mogućnosti, uključujući povećanje trgovine i turizma, ali predstavljaju značajan inženjerski i politički izazov, a tu su ekološki i sigurnosni izazovi.

Razvidno je, da Zapad ne želi ovisiti o kanalu kojim upravlja Egipat, blizak saveznik Ruske Federacije koju Zapad smatra glavnom sigurnosnom prijetnjom. Sueski kanal je ključna pomorska ruta za globalnu trgovinu. Zapadne sile, posebno SAD, imaju bliske veze s Izraelom. Podrška projektu kanala Ben Gurion mogla bi ojačati te veze i pomoći Izraelu da ostvari svoje strateške ciljeve. Alternativni kanal mogao bi smanjiti utjecaj Rusije i Kine u regiji, posebno s obzirom na njihovu sve veću prisutnost u Sredozemlju i Crvenom moru.

Ako dođe do realiziranja ovog projekta, kanal Ben Gurion bi mogao donijeti značajne promjene na globalnoj razini.

Kanal bi mogao smanjiti ovisnost Zapada o Sueskom kanalu, koji kontrolira Egipat, a ako bi kanal Ben Gurion postao popularna alternativa Sueskom kanalu, to bi moglo smanjiti prihode koje Egipat ostvaruje od Sueskog kanala.

Prisutnost Palestinaca u Gazi je jedan od ključnih faktora koji bi mogao utjecati na realiziranje projekta kanala Ben Gurion. Pojas Gaze je gusto naseljeno područje koje je pod kontrolom Hamasa, palestinske političke i vojne organizacije. Sukobi između Izraela i Hamasa, uključujući nedavni sukob, mogli bi predstavljati značajne prepreke za bilo kakve planove izgradnje kanala kroz ili blizu Pojasa Gaze.

Osim toga, bilo kakva izgradnja u ili blizu Pojasa Gaze morala bi uzeti u obzir brojne druge faktore, uključujući političke, sigurnosne i ekološke izazove. Na primjer, potrebno bi bilo riješiti pitanja poput prava na zemljište, utjecaja na lokalnu zajednicu i potencijalnih ekoloških posljedica.

Stoga, iako bi kanal Ben Gurion mogao donijeti brojne koristi Izraelu i široj regiji, njegovo realiziranje bi vjerojatno zahtijevalo rješavanje složenih političkih i praktičnih pitanja.

U idealnom scenariju u kojem bi Izrael i Palestina postigli dogovor o razgraničenju i modelu dvije države, uniji dviju neovisnih država ili nekom trećem rješenju, Ben Gurion kanal bi mogao biti dobro rješenje.

Kanal bi mogao donijeti brojne koristi objema stranama kao što je ekonomski razvoj u regiji, stvarajući nova radna mjesta i privlačeći investicije. Projekt bi mogao potaknuti veću regionalnu suradnju i pomiriti Izrael i Palestinu.

Za realiziranje takvog projekta bilo bi potrebno postići široko prihvaćanje i podršku međunarodne zajednice, a mogao pridonijeti stabilnosti u regiji, smanjujući napetosti između Izraela i Palestine.

Procijenjena cijena izgradnje kanala Ben Gurion iznosi između 16 i 55 milijardi dolara, izgradnja kanala trajala bi 5 godina i uključivala bi 300 tisuća inženjera i tehničara iz cijelog svijeta. Izrael bi, prema procjenama, godišnje mogao zarađivati 6 milijardi dolara.

Piše M.M Foto Wikimedia commons/Geopolitika news/ss