Posljednjih tjedana ukrajinska vojska nanijela je značajne štete ruskoj vojsci, a sve uz pomoć zapadnih tajnih službi. Prema istraživanju New York Timesa, upravo su američki obavještajci pomogli ukrajinskoj vojsci da do sada ubije dvanaest ruskih generala.
Sergej Surovikin, zvani “general Armagedon”, smijenjen je sa mjesta šefa ruskih trupa u Ukrajini. Zamijenio ga je načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov. Promjenu je najavio ruski ministar obrane Sergej Šojgu. Surovikin je bio na čelu operacija u Ukrajini tri mjeseca prije nego što je smijenjen.
Poznat po nemilosrdnosti i brutalnosti, Surovikin je vojni veteran koji je služio u ratu Sovjetskog Saveza s Afganistanom tijekom 1980-ih. Ovaj 56-godišnjak je poznat po tome što je naredio vojnicima da otvore vatru na prodemokratske prosvjednike u Moskvi, kada su tri osobe ubijene tijekom posljednjih dana Sovjetskog Saveza 1991. godine, javlja Sky.
Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog stožera ruske vojske, preuzeo je vojno vodstvo u Ukrajini nakon smjene Sergeja Surovikina. Međutim, za razliku od Surovikina, Gerasimov je, prema nekim promatračima, već u prvim danima rata pokazao svoju nesposobnost.
Zajedno s ministrom obrane Sergejem Šojguom, Gerasimov je donio niz fatalnih odluka još prilikom planiranja invazije, posebno na sjeveru Ukrajine. Prema Dari Massicot, vojnoj stručnjakinji iz američkog instituta RAND Corporation koja je na X (Twitteru) napisala: „Pod zapovjedništvom Šojgua i Gerasimova uništeni su veliki dijelovi ruskih kopnenih, kao i zračno-desantnih jedinica – i oprema i ljudstvo. Tisuće i jednog i drugog je nestalo. To vojno vodstvo postupilo je tako nemarno da bi u svakom normalnom sustavu odavno bilo smijenjeno.”
Prema politologu Andreju Kolesnikovu iz instituta Carnegie Endowment for International Peace, u ruskom sigurnosnom aparatu postoje različite struje koje se bore za vlast. Na jednoj strani su umjerenije snage sa Šojguom i Gerasimovim. S druge su tvrdolinijaši među kojima je Sergej Surovikin posebno popularan, zajedno sa Ramzanom Kadirovim, šefom ruske republike Čečenije i Jevgenijem Prigožinom, šefom zloglasne plaćeničke skupine Wagner.
Prema Kolesnikovu, odluku o svrgavanju jastrebova u Ministarstvu obrane donio je u Kremlju nitko drugi nego Vladimir Putin osobno: „Vidimo kako Putin na taj način balansira političku moć različitih struja. On igra igru s jednima i drugima zavađajući ih, ali i držeći ih na oku i pazeći da nitko od njih ne postane previše jak.”
S takvim mišljenjem slaže se i Dmitrij Oreškin, politolog i profesor na Slobodnom sveučilištu u Rigi. On za DW kaže: „Radi se o osiguravanju Putinove moći. Da bi to uradio, Putin mora biti posrednik između tih moćnih skupina u vojsci. Istovremeno, on promovira konkurenciju među stranama kako nitko ne bi postao previše moćan.”
”Putin na taj način priznaje da to više nije specijalna operacija koju vode obični zapovjednici, već pravi rat u koji je uključena čitava Rusija”, smatra Oreškin.
András Rácz iz Njemačkog društva za vanjsku politiku ne vjeruje, međutim, da će se za rusku vojsku na operativnom području u budućnosti puno toga promijeniti: ”Malo je vjerojatno da će Gerasimov preuzeti operativno vodstvo, on je posljednji put zapovijedao vojnicima prije deset godina.”
Po Ráczu, vjerojatnije je da će on kao vrhovni zapovjednik preuzeti koordinaciju između različitih jedinica, dok će Surovikin ostati zadužen na terenu.
Odluke koje bi donio Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog stožera ruske vojske, mogu imati značajan utjecaj na ruske trupe u Ukrajini kao što je mogućnost da će Rusija koristiti nuklearno oružje na bojnom polju.
No, ono što je za Ukrajinu dobro su neuspjesi u vojnim operacijama pod Gerasimovovim vodstvom koji bi mogli dovesti do smanjenja vojne snage ruskih trupa. Stoga, moguće je očekivati Gerasimovove odluke o promjenama u vojnoj strategiji, što bi u konačnici moglo utjecati na tijek vojnih operacija.
Piše L.A Foto HVPress