Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Virovitici sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.
U komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, dogovorena je praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja, a prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, prije točno sedam godina – 19. prosinca 2016. godine.
Teme jučerašnjeg sastanka bile su Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske – jačanje regionalnog gospodarstva.
Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u Zagrebu.
Tome je, naglasio je, posebno pridonio novi paket poreznih zakona koji stupaju na snagu od 1. siječnja 2024., a koji je dodatno ojačao lokalnu autonomiju i nadležnosti u području porezne politike.

S obzirom na rast prihoda od poreza na dohodak, koji je veći u 2023. za 20 posto nego u 2022., kazao je premijer Plenković, više je nego dovoljan fiskalni kapacitet lokalnih jedinica da bez nekadašnjeg prireza budu u stanju u potpunosti servisirati svoje obaveze i investirati.
Govoreći o globalnom političkom kontekstu, premijer je naveo kako svijet u sljedećoj godini ima puno izazova koji će utjecati na globalna kretanja i dinamiku političkih, ekonomskih i razvojnih zbivanja – s obzirom na brojne cikluse izbora – u Rusiji, u Europskoj uniji, SAD-u, a i u Hrvatskoj.
“Mi u taj ciklus ulazimo vrlo stabilni i konsolidirani, s rastom koji projiciramo na 2,8 posto, s inflacijom koja se smanjuje, s udjelom javnoga duga u BDP-u na 60,7 posto, s visokim stupnjem povjerenja u državne financije”, poručio je premijer Plenković podsjetivši na izdane državne obveznice i trezorske zapise u koje su po prvi puta mogli ulagati i građani.
Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti, s investicijskom razinom prema sve tri svjetske kreditne agencije i uz pozitivne izglede, što znači da je nadomak slova A.
Kako se današnji sastanak održava u Slavoniji, premijer se osvrnuo i na slučaj afričke svinjske kuge, koja je pogodila neke od slavonskih županija.
Kazavši da je prije pojave te bolesti u Hrvatskoj bilo registrirano 800 tisuća svinja, naveo je da je za vrijeme epidemije, što zbog bolesti što zbog nužnih mjera koje su se morale poduzeti, uginulo ili eutanazirano samo 35 tisuća svinja, iako se u medijskom prostoru stvarao dojam da ih je eliminirano višestruko više.
Nakon što se bolest smirila, a smirila zbog akcijskog plana mjera koje je Hrvatska provodila, kao što to čini svaka ozbiljna i uređena država, unatoč tome što nema lijeka ili cjepiva, došli smo u situaciju drugog režima, tzv. regionalizacije, koji omogućuje od ovog tjedna i tradicionalnu svinjokolju i trženje svinjskim mesom na području Vukovarsko-srijemske županije i dijelovima Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.
“Trebalo je samo mudrosti i strpljenja, zakonitog ponašanja i poštivanja struke”, naglasio je.
“Imali smo političku diverziju ovdje nekih oporbenih stranaka i diletanata, kvazi-poljoprivrednika i kvazi-svinjogojaca koji su glumili neke prosvjede, a ubacivale su im se raznorazne bizarne skupine kako bi ispalo da zločesta Vlada ne brine o jadnoj Slavoniji. To je bio okvir koji je, naravno, lažan i pokazao se potpuno besmislenim”, kazao je premijer Plenković govoreći o nedavnom prosvjedu.
Ustvrdio je da je cijela situacija s afričkom svinjskom kugom odrađena onako kako Vlada koja zna što radi radi do kraja – neimpresionirana prosvjedima, medijskim napadima, dramatiziranjem onih koji su htjeli sebi priskrbiti nekakav politički poen, a nisu vidjeli niti svinja niti kolinja, a niti Slavonije, prije afričke svinjske kuge.
Pritom je, podsjetio je, Vlada dala više od 30 milijuna eura svinjogojcima koji su stvarno pogođeni za naknadu štete, buduću propuštenu gospodarsku aktivnost i interventne mjere te za investicije za dizanje razine bio-sigurnosti. Uz to, svaka je obitelj dobila i po 600 eura za kupovinu sigurnog mesa.
“Država je stala i uz Slavoniju, i uz poljoprivredu, i uz hrvatskoga seljaka i uz hrvatskoga svinjogojca, razotkrivši do kraja one političare koji su htjeli na ovome nešto sebi ušićariti”, poručio je premijer Plenković.
Piše L.A Foto HVPress
