Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, čija je glavna tema bila pristupanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

U svom govoru tom prigodom, premijer je naglasio da je OECD posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska po svojoj veličini, geografskom mjestu i snazi može pristupiti, a kad se to dogodi, naglasio je, sve ambicije hrvatskog međunarodnog pozicioniranja bit će zaokružene.
 
Istaknuo je da se Vlada 2017. godine, koju je ocijenio ključnom, odmah nakon stupanja na dužnost ove u prvom mandatu, ozbiljno krenula baviti ostvarivanjem cilja dublje integracije, odnosno članstva u europodručju i Schengenskom prostoru, a uputila je i formalni korak zahtjeva za članstvo u OECD-u.

Dodao je da su se ta rana ulaganja na početku mandata pokazala uspješnima jer Hrvatska je danas, 2024., više od godinu dana u šengenskom prostoru i europodručju, a na domak je članstva i u OECD-u.
  
Premijer je kazao da je OECD je globalna organizacija najrazvijenijih zemalja svijeta i nastoji u svojoj politici proširenja voditi računa o globalnom balansu.
 
U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska 2017. bila najudaljenija od OECD-ovih konvencija, standarda i pravnih instrumenata, od svih ostalih koji su mu se u tom trenutku željeli pridružiti, te su ispred nje bile zemlje poput Brazila, Argentine, Perua, Bugarske i Rumunjske.
 
“Međutim, kako je vrijeme prolazilo, mi smo kao neka mala kornjača sustavno i polako radili svoj posao i svoje zadaće, pa smo u odnosu na ove koje su krenule malo ranije u utrku, došli prije Bugarske i Rumunjske i u Schengenski prostor i u europodručje, a okolnosti koje su se u političkom, ekonomskom i financijskom smislu događale usporedo s time i u Brazilu, i u Argentini, i u Peru, odvele su njih, što stiče fokusa na članstvo u OECD, u neke druge smjerove”, rekao je.
 
U rujnu 2023., podsjetio je, Hrvatsku je posjetio glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann i donio prvi ekonomski pregled Hrvatske, kao prvu stepenicu verifikacije ispunjavanja kriterija.
 
Tada se vidjelo da je Hrvatska izrazito napredovala i sada se nalazi među onima koji bi izgledno trebali prvi ući u OECD, istaknuo je premijer.
  
Što stiče kalendara, premijer je rekao da OECD za Hrvatsku planira još jedan ekonomski pregled, koji bi trebao biti u rujnu 2025., a on bi trebao dati cjelovitu sliku Hrvatske spremnosti za članstvo u OECD-u.
 
U listopadu prošle godine premijer Plenković sudjelovao je na sastanku Vijeća OECD-a u Parizu i vrlo detaljno predstavio sve reforme koje se poduzimaju u cilju ostvarivanja članstva.
 
Objasnio je i zašto je OECD važan za Hrvatsku, istaknuvši slogan te organizacije “Bolja pravila za bolji život”.
 
Naime, kazao je, radi se o organizaciji najrazvijenijih i najbogatijih s najboljim pravnim i poreznim sustavima te s najboljim sustavima suzbijanja korupcije, a cilj joj je jednak standard u svakoj od članica.
 
Tako, pojasnio je, svaki gospodarski subjekt koji dolazi ulagati iz zemlje s etiketom Europske unije i OECD-a u zemlju s istim tim etiketama, zna u kakvo poslovno okruženje dolazi i što očekuje, odnosno da očekuje upravo takve uvjete pravne sigurnosti, predvidljivosti i administrativnih procedura te da mu nikakvi  birokratskih ili drugih zastoji neće stajati na putu.
 
A pritom se očekuje da u članicama OECD-a i prava radnika budu zaštićena na najvišoj razini, dodao je.  
 
I zato OECD, osim što se odvija na takozvanoj međuvladinoj razini, ima i tijela u kojima su zastupljeni i poslodavci i sindikati, istaknuo je premijer Plenković.
  
Hrvatskoj je posebno bitno, naglasio je, vidjeti koje su to tome u kojima se moraju učiniti dodatni iskoraci te je u tom kontekstu naveo nekoliko prioriteta.
 
Prvo je istaknuo bolje korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Naveo je da je radna skupina pri Ministarstvu financija u završnoj fazi izrade novoga zakona koji će znatno poboljšati taj segment.
 
Drugo je jačanje poslovne klime pouzdanim pravnim okvirom i predvidivim poreznim okvirom. U tom je kontekstu istaknuo da se u Hrvatskoj u zadnjih sedam i pol godina provode porezna rasterećenja.
 
Tu su i mehanizmi koji se odnose na jačanje borbe protiv korupcije, istaknuo je, dodajući kako se radi o posebno bolnoj temi svih zemalja jer nema nijedne zemlje u kojoj toga nema.
 
Premijer Plenković istaknuo je kako mu je posebno važno da u procesu pristupanja OECD-u svoj doprinos daju i poslodavci i sindikati.
 
Stoga današnji sastanak GSV-a na ovu temu ne bi trebao biti jedini, dodao je i založio se za to da se na sjednicama GSV-a i dalje prati napredak Hrvatske u tom smjeru.

Piše M.M Foto HVPress