Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, potvrdio je kako će nametnuti izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne bude li o tome dogovora među političkim strankama u zemlji. Schmidt je u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” od utorka podsjetio kako je na dogovor o tehničkim izmjenama izbornog zakona pozvao još u prosincu prošle godine, a od tada se ništa nije dogodilo.
Podsjetio je kako su političari u BiH time prekršili obećanje što su ga dali predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, još u lipnju 2022., da će građanima omogućiti poštene i pravedne izbore.
Schmidt je istaknuo da je spreman upotrijebiti tzv. bonske ovlasti koje mu daju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika. Njemački je diplomat istaknuo kako su u ovom slučaju radi isključivo o potrebi za tehničkim izmjenama izbornog zakona, odnosno o uvođenju novih tehnologija i boljem nadzoru nad biračkim procesom, uključujući tu utvrđivanje izbornih rezultata. Naime, te bi izmjene trebale biti na snazi već za lokalne izbore planirane za listopad.
HDZ je predložio da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira dvostrukim ključem, odnosno da se izabere onaj kandidat kojim, osim opće većine na teritoriju Federacije BiH, dobije i najveći broj glasova u županijama s hrvatskom većinom.
Taj je prijedlog, osim “trojke”, odbacilo i veleposlanstvo SAD u BiH. HDZ-u su poručili kako se time de facto uspostavlja hrvatska izborna jedinica, a pritom izbjegava provedba presuda Europskog suda za ljudska prava.
Zahtjev HDZ BiH da se u istom “paketu” odmah riješi i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata Schmidt je opisao kontraproduktivnim. Istaknuo je kako pitanje izbora članova Predsjedništva BiH svakako ostaje otvoreno i morat će ga se riješiti, no to podrazumijeva i provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta, a prije svega presude u slučaju “Sejdić-Finci” koja se odnosi na pripadnike nacionalnih manjina.
Provedba tih presuda traži izmjene ustava BiH, a za to je potrebno osigurati dvotrećinsku većinu u Zastupničkom domu parlamenta BiH koju vladajuća koalicija sada nema.
Piše M.M Foto HVPress