NATO i zemlje EU razvijaju niz protudron tehnologija i mjere za zaštitu kritične infrastrukture, uključujući betonske bunkere i integrirane sustave za detekciju i neutralizaciju dronova.
Poljska, Litva, Estonija, Latvija i druge države istočnog krila planiraju ili grade betonske bunkere i mreže zaštite na ključnim energetskim objektima zbog učestalih prijetnji i sabotaža u Europi. “Zid protiv dronova” nije fizički zid već skup tehnologija i sustava za detekciju, praćenje i neutralizaciju dronova koji treba zaštititi vojne i civilne objekte u EU.
”Vidimo rusku agresiju. Vidimo sabotaže diljem Europe. Stoga moramo biti spremni. A mi u Litvi, Latviji, Estoniji, Poljskoj, mi smo granica Europe. Stoga vjerujemo da će naši projekti biti implementirati i u drugim zemljama”, kazao je Rokas Masiulis, izvršni direktor operatera prijenosnog sustava Litgrid.
Sustavi za detekciju i praćenje (radar, kamere i senzori) upareni sa sredstvima neutralizacije. Naime u urbanim uvjetima razvijaju se tehnike hvatanja i kontroliranog prizemljenja dronova kako bi se smanjila kolateralna šteta.
Testiraju se i jeftini logistički i operativni alati poput 3D‑printanih čamaca za transport ili hvatanje bespilotnih letjelica, smanjenje troškova i opterećenja za skuplju avijaciju.
”Ovdje smo na urbanom području. Kad je riječ o dronovima, ovdje ih se mora neutralizirati drukčije nego na otvorenom prostoru ili u ruralnom području. Moramo se pobrinuti da nitko ne bude ozlijeđen, da nema kolateralne štete. Ovdje se radi o hvatanju i kontroliranom slijetanju opasnog drona u urbanoj sredini”, pojasnio je Kurt Leonard, kapetan na moru.
U vojnim bazama u Nizozemskoj i Portugalu razvijaju se nove tehnologije za dronove. NATO-ove specijalne snage proizvele su i testirale 3D printane čamce na daljinsko upravljanje. Cilj je njima prevoziti bespilotne letjelice, ali i uštedjeti.
”Jeste li vidjeli incident u Poljskoj? Moralo se poslati vrlo skupe mlazne borbene letjelice protiv vrlo jeftinih dronova, a u pomorskom području situacija je ista. Dakle, s pomoću vrlo jeftinih strojeva poput 3D pisača, možemo proizvesti vrlo jeftine alate i smanjiti opterećenje za gospodarstvo”, pojasnio je Massimiliano Rossi, kontraadmiral mornarice, načelnik stožera NATO-ova Zapovjedništva specijalnih operacija.
Privremena zatvaranja zračnih luka i poremećaji u zračnom prometu pokazuju da i relativno jeftini dronovi mogu izazvati velike logističke i ekonomske štete, što opravdava ulaganja u sustave obrane i bunkere. Projekti istočnog krila smatraju da su njihove mjere model za širu implementaciju u drugim državama EU zbog geostrateške izloženosti tom području.
Zračne luke trebaju ažurirati protokole reagiranja i koordinaciju s nacionalnim sigurnosnim službama zbog mogućnosti privremenih zatvaranja i hitnih evakuacija Operateri ključne infrastrukture trebaju forsirati integrirane sustave detekcije i planove za kontrolirano neutraliziranje dronova kako bi izbjegli kolateralnu štetu.
Piše L.A/HTV Foto HVPress